Pre opisa turističkih znamenitosti grada valja pojasniti da Madrid ne čini samo španska prestonica. Prema administrativnoj podeli Region Madrid (preko 8000 km2) se nalazi u središnjem delu države oivičen planinama Sijera de Gvadarama na severu i dolinom reke Taho na jugu, odnosno regionima Kastilja i Leon i Kastilja la Manča. Unutar regije osim Madrida poznatiji gradovi su Mostoles, Fuanlabrada, Alkokron, Leganes i Hetafe. Ipak sva slava pripada metropoli i prestonici.
Stara istorija Madrida
Uprkos oskudnosti dokaza o životu na ovim prostorima pre perioda muslimanske vladavine utvrđeno je da je Madrid svoje postojanje započeo još u praistoriji dok je tokom rimske imperije predstavljao značajno naselje. Nažalost, ne postoje očuvani rimski spomenici u današnjem Madridu ali obilje njih možete pogledati u mnogim gradskim muzejima. Prodorom muslimanskih plemena na Iberijsko poluostrvo Madrid u drugoj polovini 9-og veka postaje važna vojna odstupnica sa ciljem da otera hrišćanske invazije.
Ipak, posle dogovora potpisanog 1083. pralazi u posed hrišćanske teritorije Kastilja i Leon. Unutar njegovih zidina u miru su živeli Mavri, jevreji i hrišćani. Vladavina gradom se dovodi u red izdavanjem Madridske povelje 1202. godine a prvo zasedanje Parlamenta beleži se daleke 1309. Ljubitelji istorije mogu pronaći fragmente arapske arhitekture u Arapskom zidu katedrale La Almudena u srcu grada.
Od letnje rezidencije do prestonice
Madrid prvo postaje sezonska prestonica kastiljanskih kraljeva a prvi koji gradsku tvrđavu pretvara u kraljevsku palatu početkom 15-og stoleća bio je Enrike III. Nešto kasnije Kraljevski sud kojim je monarh lično zasedao osniva se u Madridu. Godne 1562. kralj Filip bira Madrid za mesto svoje rezidencije. Najpre, Toledo je imao primat ali zbog toga što po kraljevim rečima „u Madridu sunce nikada ne zalazi“ ali i zbog mnogo voda i šume kao i velike blizine manastira El Eskorijal palati Madrid od povremene postaje stalna prestonica. Kao godina u kojoj Madrid postaje prestonica „za navek“ navodi se 1606. Iz ovog perioda datiraju i verovatno najstarije građevine u gradu, unutar konzerviranog „Plaza de la Villa“, izgrađene u 15-om veku.
Razvoj u modernu svetsku metropolu
Neometani ravoj kroz sedamnaesti i osamnaesti vek pomalo je usporen Velikim građanskim ratom u državi ali u posleratnom periodu nagli industrijski razvoj menja lice grada ujedno utičući na dalji razvoj. Veći deo 20-og veka španske, a samim tim i madridske istorije obeležili su različiti diktatori.
Zatvorena spoljna politika na neki neobičan način je prijala prestonici jer su centralizovana državna moć i bogatstvo mahom bili koncentrisani u Madridu. Poslednje decenije prošlog i prve dve ovog veka karakterišu otvorenu spoljnu politiku cele Španije koja je doprinela da njena prestonica postane pravi kosmopolitski grad, svetski grad i metropola modernog doba.
Pored nazaboravne Barselone, magične Pamplone ili rajskih Balearskih ostrva mnogi nepravedno zaboravljaju koliko bogatu istoriju i široku ponudu turistima nudi Madrid. Ne zaboravite, ovaj grad je ipak srce Španije!
Izvor: ZanimljivaGeografija