Slobodna zona 2018

Slobodna zona 2018

Od 7. do 12. novembra biće održan četrnaesti filmski festival Slobodna zona u devet bioskopskih dvorana u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

0

Od 7. do 12. novembra biće održan četrnaesti filmski festival Slobodna zona u devet bioskopskih dvorana u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

Film „Leto“ ruskog reditelja Kirila Serebrenikova svečano će otvoriti festival 7. novembra u Kombank dvorani, Kulturnom centru Novog Sada i Niškom kulturnom centru.

„Leto“ je romansirana priča o zvezdama lenjingradske andergraund scene 80-ih i oda mladosti, ljubavi, slobodi i rokenrolu. Inspirisan je životom Viktora Coja, frontmena kultne sovjetske grupe Kino, a među njegovim neobuzdanim prijateljima i obožavateljima koji sanjaju da budu poput Sex Pistols-a i Dylan-a, kriju se reference na neke od najvećih zvezda onog vremena.

Sjajni glumci i fenomenalan soundtrack zvezda sovjetskog roka i panka 80-ih dopunjuju David Bowie, Lou Reed, T-Rex, Talking Heads, Iggy Pop, Blondie i mnogi drugi. Kroz nadrealne muzičke scene oni postaju alter ego glavnih junaka. Oni su uzori, simboli, nedosanjan san jedne mladosti bez budućnosti.

Ulaznice za svečano otvaranje 14. Slobodne zone i film „Leto“ u prodaji su na biletarnicama Kombank dvorane i Eventima po ceni od 500 dinara, kao i na blagajni KCNS po ceni od 300 dinara.

Organizatori festivala Slobodna zona ove godine predstavljaju program koji je sadržajniji i bogatiji nego ikad.

Festivalska publika imaće priliku da pogleda više od 50 filmova, od kojih je 40 nacionalnih premijera, a koji se bave sećanjem i zaboravom, suočavanjem sa prošlošću, građanskom i ličnom neposlušnošću otporu i represiji, kao i porastom ekstremne desnice u Evropi i šire.

Na ličnom planu, akteri filmova iz celokupne ovogodišnje selekcije preispituju autoritete koje im država i društvo nameću i pokušavaju da pronađu smisao u svetu koji je sve više okrenut institucionalnom nasilju, korupciji i eroziji demokratskih vrednosti i građanskih i ličnih sloboda.

Posebna pažnja u ovogodišnjem programu pripada filmu koji je na festivalu u Kanu proglašen za dokumentarac godine i koji je osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film.

U pitanju je film „Srbenka“ Nebojše Slijepčevića, koji je osvrće na događaj 1991. kada je u centru Zagreba ubijena dvanaestogodišnja devojčica srpske nacionalnosti, a generaciju kasnije, kontroverzni reditelj Oliver Frljić postavlja pozorišnu predstavu o slučaju Aleksandre Zec u riječkom HNK. Naslovnu ulogu, igrom slučaja ili ne, dobija dvanaestogodišnja glumica iz Rijeke srpskog porekla – Nina.

Slobodna zona 2018: Iranci, Putin, Bergman, nova „Kazablanka“…

Ističe se i najnoviji igrani film „Tri lica„, Džafara Panahija, o mladoj Iranki kojoj roditelji ne dozvoljavaju da studira glumu, već bi u skladu sa tradicijom trebalo da se uda. Ovo fenomenalno ostvarenje koje je premijerno prikazano u Kanu je road movie protiv patrijarhata i filmska oda glumicama i svima koji to žele da budu. Zbog kritičnog odnosa prema režimima u svojim zemljama oba reditelja imaju zabranu izlaska, Serebrenikov iz Rusije, Panahi iz Irana.

Nekadašnji član Putinovog izbornog štaba, Vitalij Manski, u svom najnovijem dokumentarnom filmu „Putinovi svedoci“ otkriva hronologiju Putinovog dolaska na vlast i vodi nas iza kulisa nekih od najvažnijih događaja u novijoj istoriji Rusije.

U godini obeležavanja sto godina od Bergmanovog rođenja, festivalska publika imaće priliku i da se osvrne na rad ovog genijalnog reditelja, kroz dokumentarac „Bergman – godina života“ rediteljke Džejn Magnuson.

Slobodna zona 2018: Bergman

Selektori programa posebno preporučuju i film „Krivica„, Gustava Melera, koji je širom sveta osvojio brojne nagrade, između ostalog i nagradu publike na festivalima Sandens i Roterdam. Radnja prati Asgera Holma, policajca u potrazi za ženom u opasnosti i njenim otmičarima. Ovaj super popularni triler režiran je kao one-man-show, u kome kamera ne napušta Holmovo radno mesto, a život otete žene zavisi od svake reči koju izgovori.

Posebno treba istaći i igrani film „Ubiti Hesusa“ o studentkinji Pauli koja je svedok hladnokrvnog ubistva svog oca. Još u šoku, ispunjena gnevom i željom za osvetom, počinje da prati mladića za kojeg veruje da je ubica. Međutim, ispostavlja se da su oboje žrtve nasilnog i korumpiranog sistema. Ovaj autobiografski prvenac kolumbijske rediteljke i scenaristkinje Laure More, napeta je drama koja preispituje etičke aspekte osvete i (ne)mogućnost praštanja. To je ujedno i realistični prikaz Morinog rodnog grada Medelina u Kolumbiji, snimljen iz perspektive ljudi koji tamo žive u čeljustima korupcije, nasilja i kriminala.

Festival Slobodna Zona na svoj repertoar donosi još jedan svetski hit, film „Tranzit“ najpoznatijeg nemačkog reditelja Kristijana Pecolda, koji nazivaju i novom Kazablankom. Snimljen po istoimenom romanu Ane Zegers iz 1942. godine, radnju filma reditelj svesno prebacuje u savremeno vreme, gde su ulice Marseja i Francuske (ponovo) poprište istorijskih dramatičnih događaja. Georg, izbeglica iz Nemačke pokušava da se preko Marseja dokopa Amerike. Pokušavajući da dođe do papira on preuzima identitet ubijenog pisca i traga za njegovom ženom, Mari. Čekajući dozvolu da ode, Georg i Mari postaju poput hiljade drugih migranata – ljudi kojih nema.

Posebno mesto u programu zauzima i šokantni mađarski dokumentarac „Zarobljena“ rediteljke Bernadet Tuza-Riter. Neverovatna priča o ženi koja već godinama živi doslovno u ropstvu. Ona radi po 20 sati dnevno bez plate. Oduzeta su joj lična dokumenta i živi u neljudskim uslovima. U 21. veku, ona je rob u srcu Evrope i njeni vlasnici gospodare njenim životom. Ohrabrena prisustvom rediteljke, odlučuje da se bori. Film prati njen herojski put ka slobodi.

Gost selektor Miljenko Jergović

Gost selektor četrnaestog filmskog festivala Slobodna zona je književnik Miljenko Jergović. Svi filmovi koje je odabrao su deo regionalne selekcije, a o svom izboru kaže:

– Bilo mi je teško da izaberem tri filma zato što je skoro svaki od filmova na ovogodišnjoj Slobodnoj zoni mogao da se nađe u mom izboru. I mogao sam da biram na više različitih načina, po više osnova. Na kraju sam odlučio da svojim izborom kažem nešto o sebi i o svom doživljaju slobode, ali i o zajednicama između kojih živim živeći u Hrvatskoj i doživljavajući njoj susedne zemlje kao deo sopstvenog kulturnog i ličnog prostora. Prostora bliskosti i slobode.

Filmovi koje je Jergović izabrao su „Srbenka„, „Na vodi“ reditelja Gorana Devića i „Okupacija 1968„, koji je po njegovom mišljenju, remek-delo iz oblasti kulture sećanja.

Ulaznice i program za projekcije u Beogradu

Dvorana KCB (Kolarčeva 6)
Projekcije od 15.00… 250 RSD (i za „Taste of Cement“; 11. novembar od 13.00)
Projekcije od 17.00, 19.00, 21.00… 300 RSD
Projekcije filma „Future is Here“… za dž; 10. i 12. novembar od 13.00

•Dom omladine Beograda (Makedonska 22)
Projekcije od 16.00… 250 RSD
Projekcije od 18.00 i 20.00… 300 RSD

• Art bioskop Kolarac (Studentski trg 5)
Cena karte… 250 RSD

• Jugoslovenska kinoteka (Uzun Mirkova 1)
Projekcije od 18.30… 250 RSD (kao i za „Sumrak bogova“, 8. novembar od 20.30)
Projekcije od 20.30… 300 RSD

• Kombank dvorana – sala 2 (Dečanska 14)
Projekcije od 15.00… 250 RSD
Projekcije od 17.00, 19.00, 21.00… 350 RSD

• Dom kulture „Studentski grad“ (Bulevar Zorana Đinđića 179)
Cena karte… 200 RSD

Izvor: danubeogradu.rs

Komentari
Ucitavanje...

Ovaj sajt koristi kolačiće da bi unapredio doživljaj. Predpostavljamo da je ovo u redu za Vas, ali se možete odjaviti ukoliko želite. Prihvatam Pročitaj više

Politika Privatnosti