Svetski poznati naučnik i pronalazač srpskog porekla Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji, rođen je na današnji dan 1856. godine u Smiljanu, u tadašnjoj Habsburškoj monarhiji, kao sin seoskog pravoslavnog sveštenika.
Izvor: blic.rs
U svetskom naučnom kalendaru 10. jul zauzima posebno mesto, tog dana je rođen jedan od najvećih svetskih umova – Nikola Tesla. U srpskom kalendaru, rođendan ovog naučnika obeležava se kao Dan nauke.
Svetski poznati naučnik i pronalazač srpskog porekla Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji, rođen je na današnji dan 1856. godine u Smiljanu, u tadašnjoj Habsburškoj monarhiji, kao sin seoskog pravoslavnog sveštenika.
Nasuprot svim velikim autoritetima njegovog vremena, Tesla je instistirao na pretvaranju naizmenične struje u jednosmernu. Ovaj naučnik je najviše doprineo nauci i tehnološkom progresu sveta kao pronalazač obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, polifazne naizmenične struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije.
Čuveni pronalazač je konstruisao i generator struja visoke frekvencije i napona, danas poznat kao “Teslin transformator”, transformator bez jezgra, Teslinu zavojnicu, ili Teslin kalem.
1885. godine i osniva sopstvenu kompaniju – “Tesla Arc & Light Co.” Počinje da pravi prve motore i generatore naizmeničnih polifaznih struja. Od 1887. do 1890. godine prijavljuje svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmeničnih struja, generatore i motore.
Tokom ovog perioda 1889 urađene su pripreme za realizaciju prve centrale na Nijagarinim vodopadima po Teslinom sistemu. Centrala je komercijalno otvorena 15. novembra 1896. godine puštanjem struje do grada Bafala i bila je uvršćena u jedno od svetskih čuda toga doba. Prva u Evropi, a druga u svetu, napravljene hidrocentrale po Teslinim principima naizmenične struje nalazi se u Užicu i pokreće je snaga reke Djetinje. Startovala je sa radom 1989. godine.
Tesla je 1893. godine svojim sistemom četiri kola u rezonanci pokazao da su antena, uzemljenje i rezonanca tri elementa koja mora da poseduje svaki predajnik i prijemnik za bežičnu telegrafiju, čime je pokrenuo put otkriću modernog radija.
Jedan je od prvih naučnika na američkom kontinentu koji je dobio rendgenske snimke šake, lobanje, kolena i lakta. Prvi je istraživač koji je ukazao na veoma štetno dejstvo rendgenskih zraka na organizam pri suviše dugom izlaganju zračenju.
Umro je u toku Drugog svetskog rata na samom početku 1943. godine. Sahranjen je 12. januara na njujorškom groblju, posle opela služenog u srpskoj katedralnoj crkvi svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu.
Izvor: blic.rs
Ovaj sajt koristi kolačiće da bi unapredio doživljaj. Predpostavljamo da je ovo u redu za Vas, ali se možete odjaviti ukoliko želite. Prihvatam Pročitaj više
Recover your password.
A password will be e-mailed to you.