Nedelja – Egzotično voće

Nedeljnom planiramo da vam predstavljamo po nekoliko egzotičnih voćki, koje možda možemo naći kod nas. A sasvim sigurno u nekim dalekim zemljama kad nam se ukaže prilika za putovanje. Pa da krenemo:

 

Liči

Liči je egzotično voće poreklom iz Azije. U Kini ima izuzetno dugu istoriju gajenja, koja zalazi duboko u period pre nove ere i jedno je od omiljenih voćki u toj zemlji. Danas se liči uzgaja i u drugim krajevima, gde je klima pogodna, poput Brazila, SAD, Australije itd.


Drvo ličija je zimzelena biljka koja raste i do 15m i odgovaraju mu blage zime i topla leta. Postoji preko 100 sorti ove trešnje, a gaji se zbog ukusnih plodova i kao ukrasno drvo. Belo-žuti cvetovi prelepog mirisa čine da ovo drvo ima divan izgled.

Plod liči drveta ima okrugao ili srcoliki oblik sa korom crvenkaste boje, a ispod nje se nalazi ukusni beli mesnati deo koji je osvežavajućeg slatkasto-kiselog ukusa poput grožđa. Liči je savršen dodatak voćnim salatama, sjajno se slaže uz mango, dinje i trešnje, a čaj od ličija je izvrsnog ukusa.

Kumkvat

Kumkvat je voće koje potiče iz jugoistočne Azije, ali se tokom 19. veka gajenje ovog voća u velikoj meri proširilo na područje Evrope i Amerike. Spada u citrusno voće, ali za razliku od ostalih citrusa uspeva i u uslovima gde je klima nešto hladnija.

Grm ili malo drvo na kome kumkvat raste je zimzeleno, niskog rasta, sa gustim granama koje ponekad mogu imati trnje. Dešava se da naraste i do 3 metra u vis. Karakterišu ga beli cvetovi, kao i kod većine citrusa.

Plod vrlo podseća na pomorandžu, i spolja i iznutra, iako je manji od većine sorti pomorandži. Bitna razlika što se kumkvat jede u potpunosti, uključujući i koru i ima vrlo specifičan, slatko-kiseo ukus. Pre jela, preporučuje se da plod protrljate, kako bi se iz kore otpustila što veća količina slatkaste arome. Zbog svog ukusa koristi se u pripremi sokova, sirupa i brojnih poslastica, poput džemova, želea, bombona i marmelada.

Fisalis

Fisalis, poreklom iz Južne Amerike, poznat je i kao Inka bobica ili peruanska jagoda. Većina sorti potiču iz Južne i Srednje Amerike, a uzgaja se u brojnim delovima sveta, prevashodno u subtropskoj klimi, ali je kultivisana i u Evropi još krajem 18. veka.

Svojim izgledom podseća na čeri paradajz, ali je svetložute boje. Ono što ovu biljku čini neobičnom i atraktivnom za uzgoj su ljuske u obliku lampiona koje obavijaju plod. Na jednoj biljci može biti i stotinu „lampiona“ sa ukusnim plodovima.
Ukus fisalisa je prevashodno sladak, poput jagode, ali zadržava i blago kiselkast ukus najsličniji paradajzu. Najbolje je konzumirati ga sirovog, ali najčešće se koristi kao egzotični dodatak salatama, kako slanim tako i slatkim, i u vidu dekoracije poslastica.
beogradDa li ste znaliEgzotično voćeFisalisKumkvatličiplodoviPrirodasrbijavoceZanimljivosti
Comments (0)
Add Comment