Micunov cosak: O JUGOSLOVENSKOM FOLK-ROKU

Dom kulture “Studentski grad”

JUGOSLOVENSKI FOLK-ROK

Ponedelјak, 23. decembar, 19.00, Mala sala

„Bilo je to u nekoj zemlјi selјaka na brdovitom Balkanu“: posleratni proces industrijalizacije je pozvao lјude sa sela u gradove. Da bi se bolјe osećali u novoj sredini, radio a kasnije i televizija, favorizovali su narodnu muziku. Pod narodnom se uskoro računala i novokomponovana koju su u gradskom okruženju pisali (izvodili i slušali) oni čija je osećajnost formirana u zavičaju.

Novokomponovana je bila osetno drugačija od izvorne, izrasle iz seoske kulture i radikalno različita od zanemarene tradicionalne muzike, one čiji nam autori nisu poznati. Osamdesetih godina su mnogi pošli u vojsku uvereni da „igra r’n’r cela Jugoslavija“, tamo bi ih desetar upitao da li je JNA narodna ili zabavna institucija.

Pošto nije bila zabavna, slušali su se narodnjaci. Devedesetih je opisni pridev „urbano“ postao vrednosni; mi urbani uglavnom nismo razumeli da je i omraženi turbo-folk urbani fenomen. Globalizacija i informatička revolucija su distinkciju selo – grad učinile nebitnom; svet je postao veliko selo, a i poselјačio se. Vremena se menjaju a pojmovna (smisaona i emotivna) zbrka ostaje.

Na listama važnih protagonista folk-roka koje prave belosvetski autori, uz Dilana, Džoni Miča, Sendi Deni i Nika Drejka nalaze se i YU grupa, S vremena na vreme,  Bjelo dugme, Leb i sol. I Džoni Štulić, Vlada Divlјan i Milan Mladenović su imali susrete sa narodnom muzikom, pa ćemo zajedno razlučiti šta je šta, šta je za psovke a šta za aplauze.  

beogradDKSGJugoslavenski folkKulturaMićunov ćošakMuzikasrbijaUmetnost
Comments (0)
Add Comment