Gubitak prirodnog staništa, požari, klimatske promene, ilegalne trgovine i prekomerni lov dovode do toga da su mnoge divlje vrste ugrožene, a neke su, nažalost potpuno istrebljene. Kako bi podigle svest o pretnjama po opstanak biljnog i životinjskog sveta, Ujedinjene nacije su 3. mart proglasile za Svetski dan divljih vrsta.
O divljim vrstama treba brinuti tokom cele godine, a na ovaj dan nadležni i aktivisti posebno ukazuju na to koliko je neophodno da sačuvamo divlje životinje koje su često meta krivolovaca i krijumčara. Takođe, neophodno je sačuvati njihova prirodna staništa i odmah treba prestati sa neodrživim korišćenjem prirodnih resursa.
Kako se navodi na sajtu Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, danas u šumskim područjima Sveta ili pored njih živi između 200 i 350 miliona ljudi. Oni se oslanjaju na različite usluge ekosistema koje im šume i šumske vrste pružaju za život i pokrivaju svoje najosnovnije potrebe, uključujući hranu, sklonište, energiju i lekove. Autohtoni narodi i lokalne zajednice prednjače u simbiotičkom odnosu između ljudi i šuma, divljih vrsta koje obitavaju u šumi i usluga ekosistema koje pružaju. Otprilike sa 28 odsto svetske kopnene površine trenutno upravljaju autohtoni narodi, uključujući neke od ekološki netaknutih šuma na planeti. Ovi prostori nisu samo centralni za njihovo ekonomsko i lično blagostanje, već i za njihov kulturni identitet.
Izvor: energetskiporta.rs